1,3 milijuna prometno i energetski siromašnih u Hrvatskoj

16.05.2025.

Potrebna je bolja i učinkovitija međusektorska suradnja kako bi se Socijalni plan za klimatsku politiku doista proveo u praksi, zaključeno je na današnjoj tribini Zelene akcije u Novinarskom domu u Zagrebu.

Tribina naziva “Socijalni klimatski plan mora biti pravedan” održana je povodom izrade Socijalnog plana za klimatsku politiku. On je potreban kako bi države članice EU-a dobile pristup Socijalnom fondu za klimatsku politiku, koji bi trebao pružiti potporu ranjivim skupinama koje su najviše pogođene uvođenjem novog sustava trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i goriva (ETS2).

“Već dugo govorimo kako teret zelene tranzicije ne smije pasti na leđa građanki i građana, već da ona mora biti socijalno pravedna. Nažalost, svugdje u praksi vidimo da smo daleko od toga. Ovu smo tribinu organizirali jer temu socijalnih posljedica tranzicije smatramo iznimno važnom”, izjavila je moderatorica tribine, Marija Mileta iz Zelene akcije.

Procjenjuje se da je u EU više od 34 milijuna osoba energetski siromašno, a taj će se broj vjerojatno povećati. U Hrvatskoj je 300.000 ljudi energetski siromašno, dok je više od polovice stanovništva odnosno 2,1 milijun ljudi ranjivo u pogledu prometa, a više od milijun je već prometno siromašno. “Svo otočko stanovništvo i stanovništvo osam županija ima nemogućnost ili poteškoće u pristupu potrebnim prijevoznim uslugama”, pojasnila je Ana Juras iz Uprave za klimatsku tranziciju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Juras je na tribini predstavila devet mjera i ulaganja iz nacrta Socijalnog plana za klimatsku politiku, a koja se odnose na rješavanje energetskog siromaštva, siromaštva u pogledu mobilnosti i pomoć svim ranjivim skupinama građana. Mjere uključuju: obrazovanje i podizanje svijesti, obnovu obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima, izgradnju lokalnih kapaciteta i uspostava kontaktnih točaka za pomoć ranjivim skupinama (tzv. One-stop-shop), izravnu potporu dohotku (vaučeri za plin), nadogradnju mjera socijalnog stanovanja, poboljšanje uvjeta vožnje biciklom i dostupnosti javnog prijevoza u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima, uspostavu i upravljanje uslugama prijevoza na zahtjev i daljnji razvoj željezničke infrastrukture na lokalnim i regionalnim prugama.

Za ove je mjere predviđeno sveukupno 1,68 milijardi eura u periodu od 2026. do 2032. godine što zapravo nije dovoljno da se podrži sve koji žive u energetskom i prometnom siromaštvu. “Novac sigurno neće biti dovoljan i nećemo moći svima pomoći. Zato trebamo vidjeti kako mjere iz Plana najučinkovitije usmjeriti”, rekla je Juras.

Komentirajući mjere, Miljenka Kuhar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, istaknula je pitanje njihove implementacije, kao i sektorske suradnje. “Pitanje je koliko će mjere zapeti u primjeni. Znamo da imamo problem u provedbi sa svim strateškim dokumentima”. Dodala je kako je mjera, koja je postojala za energetsku obnovu kuća, bila sufinancirana i namijenjena širokom građanstvu, a ne siromašnima. “Nekome tko ima problem platiti grijanje, teško je dignuti kredit za sufinanciranje. Imamo nekoliko poziva iz kojih možemo učiti, vidjeti koji su bili izazovi i kako im doskočiti. Sustavi socijalne skrbi, energetike i klime moraju bolje surađivati i koordinirati se”, poručila je Kuhar.

Bernard Ivčić iz Zelene akcije se osvrnuo na mjere u pogledu prometa te istaknuo kako su žene prometno siromašnije i kako to treba u Planu bolje adresirati. “Nadam se da će mjere u finalnom Planu biti razrađenije jer to osigurava da se velik dio budžeta iskoristi na kvalitetan način. Isto tako će ključan biti kapacitet te da lokalne razine i ona nacionalna imaju spremne projekte.”

Također je rekao kako je dobro da je mjera potpore kupnji električnih automobila uklonjena iz nacrta Plana. “U usporedbi bi neke mjere, recimo, za lokalne linije autobusa i plaće za vozače mogle u potpunosti biti učinkovitije”, dodao je Ivčić.

Zaključno, Juras je pozvala stručnu javnost da već sada pošalje Ministarstvu komentare na nacrt Plana, a širu javnost da se uključi u savjetovanje koje je planirano uskoro. “Nadamo se da savjetovanje neće biti tokom ljeta jer Ministarstvo tada vjerojatno neće dobiti komentare javnosti koje inače bi”, zaključio je Ivčić.