O kampanji Zagreb – europska prijestolnica smeća

Kampanja je aktivna i danas te uključuje brojne aktivnosti poput prosvjednih akcija, priopćenja za medije, tribina, edukacije građana, online kampanja, sastanaka, izrade promo materijala, preporuka za donositelje odluka itd. Uz Zelenu akciju kao koordinatora kampanje i Pravo na grad, u kampanji povremeno sudjeluju i udruge UZOR Resnik i EKO Zagreb. Cilj kampanje je unaprijediti sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu na način da se smanji količina te poveća odvajanje i recikliranje, uspostaviti pravednu naplatu te spriječiti štetno spaljivanje i bacanje vrijednih sirovina.

Kampanja je dobila ovakav naziv jer je Grad Zagreb u izvještaju Europske komisije iz 2015. proglašen zadnjim od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada. Lošim sustavom odvajanja zasnovanim na spremnicima koji su previše udaljeni od kućanstava i time nedostupni građanima, Zagreb odvaja tek 1 posto ukupne količine komunalnog otpada. Prema istom izvještaju, susjedna Ljubljana smjestila se na prvo mjesto s udjelom odvajanja i recikliranja od preko 60 posto, a ispred Zagreba nalaze se i Beč (5. mjesto) i Prag (9. mjesto). Primjeri Londona (7. mjesto) i Berlina (8. mjesto) dokazuju da je i u mnogo većim gradovima od Zagreba moguće uspostaviti dobar sustav odvajanja otpada.

Osim toga, postoji i niz drugih razloga zbog kojih se Zagreb naziva prijestolnicom smeća. Na primjer:

• Grad na Jakuševac godišnje baca 155 milijuna kuna našeg novca

Prema podacima iz 2014. godine, na Jakuševac se godišnje odloži 225.135,47 tona miješanog komunalnog otpada, odnosno više od 90 posto ukupnog zagrebačkog otpada. Najveći udio u toj masi zauzimaju biootpad za kompostiranje (30,6 posto), papir (27,1 posto) i plastika (26,4 posto), dok su ostale sirovine poput stakla, metala i tekstila prisutne u manjem udjelu. Svaka sirovina odložena na Jakuševac ima svoju cijenu na tržištu sekundarnih sirovina i na svakoj se može zaraditi između 0,50 i 1,5 kn/kg. S obzirom na tržišne cijene pojedinih sirovina i količine na Jakuševcu, nije teško izračunati da bismo njihovim odvojenim prikupljanjem i prodajom dnevno mogli zaraditi oko 425 tisuća, odnosno godišnje oko 155 milijuna kuna. Sada se taj novac baca.

• Grad je planirao izgraditi skupu spalionicu otpada koja će nas trovati

Umjesto razvijanja kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja od kojeg bi Grad mogao zarađivati oko 155 milijuna kuna godišnje, problem gospodarenja otpadom u Zagrebu planira se godinama riješiti skupim i štetnim projektom spalionice otpada. Prema prijedlogu Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba iz 2014. godine, izgradnja spalionice bi  koštala 27 milijardi kuna našeg novca. Ako bi se taj projekt ostvario, spalionica bi zbog emisija stakleničkih plinova i otrovnih kemijskih spojeva štetila građanima i okolišu. Njome se neće riješiti problem zbrinjavanja otpada, već će nastati novi problem odlaganja pepela i toksičnog otpada. 2017. je Gradska skupština pod pritiskom javnosti izbacila spalionicu iz Prostornog plana Zagreba, ali postoji i dalje opasnost da se otpad u Zagrebu termički obrađuje čemu se udruge u ovoj kampanji nastavljaju protiviti.

• Grad nezakonito naplaćuje odvoz otpada

Grad Zagreb nije osigurao naplatu odvoza prema proizvedenoj količini otpada. Kućanstvima se mjesečni računi obračunavaju prema volumenu spremnika dodijeljenom bez prethodnog izračuna i broju odvoza koji nije temeljen na stvarnim potrebama korisnika. Tako u nekim dijelovima grada kante koje se odvoze ostaju poluprazne, u drugima su pretrpane smećem, a većina građana mora plaćati odvoz veće količine otpada nego što zaista proizvede - štoviše, odvoz moramo plaćati čak i kad nam je kanta potpuno prazna. Osim što je nepravedan, ovakav sustav naplate odvoza otpada Visoki upravni sud je proglasio i nezakonitim.

Kampanju pratite putem Facebook stranice i weba Zelene akcije.

Marko Košak - voditelj kampanje