Zelena akcija se protivi izgradnji planiranog data centra u Topuskom jer predstavlja izravnu ugrozu okolišu, lokalnoj zajednici, a zatim i svim građanima Hrvatske. Ovu poruku su poslali današnjim performansom na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje su prikazali ogromnu površinu šumskog, poljoprivrednog i drugog zemljišta koje će biti devastirano u slučaju realizacije tog projekta.
Ujedno su naglasili kako data centar ove veličine nije izgrađen još nigdje u Europi te kako je suludo s takvim megalomanskim projektom opterećivati ograničena vodna, i ostala prirodna dobra te elektroenergetsku mrežu jedne male države poput Hrvatske.
Ovaj performans Zelena akcija je organizirala povodom Europskog dana akcije protiv velikih data centara, u sklopu kojih se održava preko 80 događaja u 15 europskih država.
https://stopdirtydatacentres.eu/
Aktivisti su na performansu istaknuli transparent „Ne budimo naivni. Učimo na tuđim greškama!“ ukazujući na pogubne posljedice izgradnje hyperscale data centara u drugim državama. U Irskoj na podatkovne centre, koji su uglavnom locirani u blizini Dublina, danas otpada preko 20% ukupne nacionalne potrošnje električne energije, što je napregnulo sigurnost opskrbe skoro do točke pucanja. Da bi se spriječio kolaps, zabranili su spajanje novih podatkovnih centara oko Dublina.
U brojnim državama raste otpor prema ovakvim data centrima. U Nizozemskoj su građani uspjeli zaustaviti izgradnju Metinog mega-centra u Zeewoldeu, nedaleko od Amsterdama, nakon što je postalo jasno da će projekt monopolizirati goleme količine obnovljive energije i poljoprivrednog zemljišta na štetu lokalnog stanovništva. Otpor je sve jači i u drugim državama poput Irske, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske…
Trebamo naučiti iz ovih primjera i ne dopustiti izgradnju data centra u Topuskom. Osim devastacije prostora, ovako veliki data centar znatno bi usporio energetsku tranziciju RH. S obzirom da bi potrošnja električne energije, na razini cijele Hrvatske, porasla čak za trećinu, ogromni porast potražnje dijelom će se namirivati i iz fosilnih izvora. Planirana solarna elektrana snage 500 MW (koja i sama za sebe ima znatan utjecaj na okoliš, kao kao što ima i izgradnja novih dalekovoda), ne može pokriti više od 15% potreba za energijom ovako velikog potrošača.
Hlađenje servera, ovisno o metodi koja se primjenjuje, može iziskivati više milijuna litara vode dnevno. Kako je Topusko specifično po svojim termalnim i podzemnim vodama, golem je rizik od narušavanja lokalnog vodnog režima. Postoji više mogućih načina hlađenja, ali svaki sustav ima izražene okolišne posljedice te se izbor svodi na ekstremnu potrošnju energije, golemo iscrpljivanje vodnih dobara ili rizik od kemijskog onečišćenja.
Izuzetno velik problem je i elektronički otpad. Zbog jako brzog razvoja tehnologije, ali i trošenja ugrađenih komponenti, opremu je potrebno učestalo mijenjati, i to svake dvije do četiri godine. Kod ovako ogromnih podatkovnih centara to znači da se stvaraju tisuće tona toksičnog elektronskog otpada. Iako se dio toga reciklira, osobito sirovine čije rudarenje je već samo po sebi okolišno i socijalno problematično, rezultat su svejedno goleme količine opasnog otpada koje često završavaju na neadekvatnim odlagalištima.
Zagađenje zvukom ovakvih postrojenja kod ljudi uzrokuje kronični stres, poremećaje sna i općenito pad kvalitete života. Osim ozbiljnog udara na zdravlje ljudi, taj kontinuirani šum dezorijentira i ugrožava lokalne životinjske vrste.
Dodatno, Republika Hrvatska se u niti jednom svom strateškom dokumentu nije opredijelila za izgradnju ovakvih hyperscale podatkovnih centara. Ovaj plan je isključiva želja investitora koja se ne podudara s interesom građana Hrvatske. RH prvo treba analizirati potrebe i donijeti stratešku odluku o količini i veličini podatkovnih centara i zatim tu analizu raspraviti sa svim zainteresiranim dionicima.
Važno je naglasiti i kako prilikom najava ovakvih projekata investitori redovito obećavaju gospodarski rast, no data centri stvaraju relativno mali broj trajnih radnih mjesta u lokalnoj zajednici. S druge strane, građani snose okolišne troškove, a profit odlazi privatnim investitorima.
S obzirom na sve elemente planiranog projekta u Topuskom, ne postoji scenarij u kojem je njegova realizacija održiva. Javni interes, očuvanje vodnih dobara te sigurnost elektroenergetske mreže moraju biti ispred privatnog profita tehnoloških korporacija, zbog čega je projekt u samom startu okolišno neprihvatljiv.
Galeriju fotografija s akcije možete pogledati ovdje.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn
