hr en
  • promijeni kontrast
  • promijeni pismo

Što donose najnovije izmjene Zakona o ugljikovodicima?

Dsc 2242

U novim izmjenama Zakona nema eksplicitne zabrane ili moratorija na frakiranje odnosno frakturiranje (tzv. fracking) kao tehnologiju, ali se uvode odredbe koje onemogućuju masivno hidrauličko frakturiranje.

U novim izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (nafta i plin), koje je Vlada RH nedavno uputila Hrvatskom saboru, prvenstveno se usklađuje zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU zbog povrede nekoliko EU direktiva i neispunjavanja obaveza iz istih, posebno u pogledu neprenošenja pojedinih odrednica koje se odnose na sudjelovanje javnosti i transparentnost postupaka.

Dodatno, sukladno Preporuci Europske komisije (EK) od 22. siječnja 2014. o minimalnim načelima u pogledu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, u izmjenama Zakona uvodi se ograničenje utiskivanja vode u bušotinu. Za pojašnjenje, proces je takav da se voda pomiješana s pijeskom i kemikalijama ubrizgava pod visokim tlakom u bušotinu. Time se dobiva pukotina kroz koju izlaze prirodni plin, nafta i druge tvari. Također, uvodi se obveza investitora da postupa sukladno tehničkim standardima i normativima, a koji će se propisati posebnim pravilnikom.

To je zapravo jedina novost vezana uz “fracking” odnosno frakiranje u ovim izmjenama. Dakle, radi se o usklađivanju s minimalnim načelima odnosno standardima EU, s čime RH očigledno kasni, jer se u posljednjoj verziji Zakona taj stavak ne nalazi iako i AZU tvrdi kako su do srpnja 2014. godine države članice EU bile dužne implementirati Preporuku EK.  

Ukratko, kod ovih novih izmjena Zakona ne možemo govoriti o zabrani ili moratoriju na frakiranje općenito, ali je korak napred, pošto se sada u Zakonu određuje da se ne dopušta masivno hidrauličko frakturiranje – iako se to ne navodi eksplicitno – što je metoda frakiranja koja je najproblematičnija iz aspekta zaštite okoliša, klime i ljudskog zdravlja.

No, ostala istraživanja metodom frakiranja konvencionalnih i nekonvencionalnih ležišta (koja nisu nužno samo škriljevci) su i dalje dopuštena. S obzirom na klimatsku krizu i hitnost ublažavanja iste kroz transformaciju svih sektora, na što poziva i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) kao najviše znanstveno tijelo UN-a, Zelena akcija traži zaustavljanje svih novih istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i sve metode frakiranja kao i druge tehnologije koje se koriste u tu svrhu.

Što je fracking odnosno frakiranje?

Postoji više vrsta frakiranja odnosno frakturiranja. Pri naftnim operacijama postoji razlika između frakturiranja i masivnog hidrauličkog frakturiranja konvencionalnih i nekonvencionalnih ležišta ugljikovodika kao što su šejlovi (engl. shale), tj. škriljavci. U Hrvatskoj se metoda frakiranja za proizvodnju nafte i plina koristi već više od 50 godina. Prema nacionalnoj agenciji za ugljikovodike (AZU), takvo frakturiranje se izvodi u propusnim ležištima te se zbog toga ne primjenjuju visoki tlakovi i velike količine vode kao kod masivnog hidrauličkog frakturiranja. Kako AZU navodi, u Hrvatskoj se masivno hidrauličko frakturiranje ne izvodi.  

Nadalje, Preporuku Europske komisije o minimalnim načelima eksploatacije ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog frakturiranja poput plina iz škriljevca do srpnja 2014. godine dužne su bile implementirati sve države članice EU koje svojim regulatornim okvirom isto i dozvoljavaju. Prema navodima AZU-a, RH se kao članica EU krajem 2014. godine unutar radne skupine koja se bavi pitanjima masivnog hidrauličkog frakturiranja iz škriljevca opredijelila da ne dozvoljava niti planira dozvoliti navedenu metodu frakturiranja, kao i većina članica EU. No, koliko je Zelena akcija pratila proces, navedenu preporuku Vlada RH tek sada prenosi u nacionalno zakonodavstvo.

Zelenoj akciji nije prihvatljiva niti jedna metoda frakiranja jer negativan utjecaj, primjerice na vodu, može imati i samo jedna bušotina.

Što je s novim koncesijama za istraživanje nafte i plina u RH?

Vlada RH je zadnje koncesije za istraživanje nafte i plina, koje su uključivale sjever Hrvatske te Moslavinu, Baniju, Kordun i jedno polje Dinarida, dodijelila ove godine usprkos protivljenju javnosti. Nakon toga nisu objavljeni novi natječaji za koncesije na ostatku Like, Dalmatinske zagore te Jadranskog mora. No, u međuvremenu je Vlada RH integrirala planove za daljnje istraživanje i eksploataciju nafte i plina u relevantne nacionalne energetske i klimatske strategije te time jasno iskazala namjeru za još jedan ciklus izdavanja dozvola za jug Hrvatske, uključujući Jadran.

Sve komentare Zelene akcije pronađite OVDJE.

Dokumenti

Komentari Zelene akcije na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o istraživanju i eksploataciji ugljivodika

PDF 558 KB

Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.