Zelena akcija - Bilteni

Bilten Zelenog telefona, studeni 2009.

Zeleni telefon - Bilteni
16.01.2010.
Bilten br. 11, 2009. U mjesecu studenom primili smo 111 prijava građana. Najveći broj prijava stigao je za kategoriju otpad, čak 50 prijava. Slijede kategorije zelenilo s 22 prijave i razno s 12 prijava. Za svaku ostalu kategoriju bilo je manje od 10 prijava. Gotov je i 17 Izvještaj o radu Zelenog telefona (ZT) od njegova osnivanja 1992. godine. Izvještaj je za razdoblje od listopada 2008. do listopada 2009. Cijeli bilten možete pročitati klikom na link "opširnije" (niže) ili u PDF formatu ovdje: Bilten_ZT_11_2009.pdf 326.31 Kb
Opširnije...

Bilten Zelenog telefona, listopad 2009.

Zeleni telefon - Bilteni
05.11.2009.
Izašao bilten Zelenog telefona za listopad 2009. Čitam kolumnu objavljenu u Globusu 30. listopada 2009. godine autora Denisa Kuljiša koji nikada nije dobio niti jednu nagradu ili priznanje, koji vjeruje da Nivesičina “Gola istina” i nije tako loša stvar i koji je osuđen zbog krivotvorenja, i ne vjerujem svojim očima, pa kolumnu čitam iznova. Dakle, Kuljiš nas Zagrepčane naziva uljuđenim Balkancima, a Zagreb provincijskim gnijezdom jer se protivimo gradnji garaže ispod HNK. Arhitekta Nenada Fabijanića naziva „profesorčićem i “bradatim prorokom” koji nije napisao nijednu knjigu, ali je nadrljao nekoliko članaka i pokupio bezbroj besmislenih priznanja kakva jedan drugome uvaljuju slični likovi“ i to sve zato jer je profesor Fabijanić iznio svoje negativno mišljenje o podzemnoj garaži ispod HNK. Kuljiša "fasciniraju bečki advokati u kraćim crnim kaputima staromodnog kroja koji nose najmodernije, upadljive crvene Mikli naočale, a nisu gej, nego vedar superioran bečki narod koji imaju osjećaj za tradiciju uronjen u modernost”. Taj spoj modernoga i tradicije Kuljiš – vidovnjak i Europejac, vidi na našem najljepšem trgu, Trgu maršala Tita. Široku praznu okolinu koja okružuje zgradu nacionalnog teatra stari arhitekti nisu bez razloga ostavili neizgrađenu. Prvotni projekt predviđao je daleko ambicioznije dimenzije zgrade, ali su graditelji zbog specifičnih karakteristika terena bili prisiljeni na izgradnju objekta užih gabarita. Stručnjaci upozoravaju da stoljetna zgrada plaća, ne samo ceh uobičajenog slijeganja tla kakav je karakterističan za zgrade starogradske jezgre, nego i prirodno poroznog tla, a još više nepredvidljivih udara podzemnih voda tj. potoka Tuškanac koji dolazi sa sjevera Frankopanskom ulicom i pronalazi put prema jugu u nekoliko vodotoka oko zgrade HNK. Cijeli bilten možete pročitati klikom na link "opširnije" (niže) ili u PDF formatu ovdje: BiltenZT_10_2009 172.08 Kb
Opširnije...